Tematski pokazatelj JADRANSKO MORE, PRIOBALJE I OTOCI (godina 2012.)
OCJENA OSTVARENJA CILJEVA STRATEKIH I PLANSKIH DOKUMENATA
More i morski okoliš od strateškog su značaja za Republiku Hrvatsku. Njegova zaštita, očuvanje i obnavljanje prirodnih datosti imaju za cilj očuvanje biološke raznolikosti i morskih ekosustava kako bi se omogućila i osigurala održiva uporaba morskih resursa na dobrobit sadašnjih i budućih generacija. U okviru Sporazuma o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora, i obalnih područja od onečišćenja (1974.), RH surađuje s državama podregije Jadranskog mora, provodeći aktivnosti usuglašavanja pristupa, metodologije i programa očuvanja morskog okoliša, te se u okviru suradnje pokreću različite inicijative za zaštitu Jadranskog mora u skladu s postojećim međunarodnim prihvaćenim sporazumima.
Na regionalnoj razini, kao potpisnica Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonske konvencije), RH sudjeluje u svim aktivnostima Mediteranskog akcijskog plana Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (
Imajući status zemlje članice EU, RH je uz ostale obveze preuzela obvezu transponiranja Okvirne direktive o morskoj strategiji (Marine Strategy Framework Directive, 2008/56/EC, u daljnjem tekstu ODMS) čije su odredbe u RH prenesene kroz Uredbu o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zaštiti morskog okoliša (NN 136/11). Okvirna direktiva o morskoj strategiji, Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. (2008/56/EZ) uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša unutar kojeg države članice moraju poduzeti potrebne mjere za postizanje ili održavanje dobrog s
Uredbom se određuju polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj, provedbu i praćenje provedbe Strategije zaštite morskog okoliša. Morska Strategija donosi se za morske vode pod pravom nadležnosti Republike Hrvatske, a podrazumijeva donošenje pripremnih dokumenata:
- početne procjena s
- utvrđivanje dobroga stanja okoliša Skupom značajki dobroga stanja okoliša
- utvrđivanje Skupa ciljeva u zaštiti okoliša
za koje je definirani rok 2012. godina
Dokument „Početne procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana“ je prihvaćen OD Vlade RH u rujnu 2012. godine. U okviru izrade Strategije zaštite morskog okoliša i provedbe Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS (2008/56/EZ) ovaj dokument predstavlja prvi korak u pripremi programa mjera za postizanje i održavanje dobrog stanja morskog okoliša. Odnosi se na morske vode u područjima pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju a obuhvaća:
- analizu osnovnih svojstava i značajki postojećeg stanja morskog okoliša, odnosno obuhvaća fizikalna i kemijska svojstva, stanišne tipove, biološka svojstva i hidromorfologiju
- analizu glavnih opterećenja i utjecaja na stanje okoliša morskih voda, uključujući ljudske djelatnosti
Dokumenti Utvrđivanje dobroga stanja okoliša Skupom značajki dobroga stanja okoliša i Utvrđivanje Skupa ciljeva u zaštiti okoliša nisu izrađeni u definiranom roku. U tijeku je izrada natječajne dokumentacije za odabir izrađivača tih dokumenata.
Očuvanje odgovarajuće kakvoće mora za kupanje i rekreaciju te proizvodnja zdrave hrane
Podaci praćenja kakvoće mora na morskim plažama, koje se sustavno prate u okviru Programa praćenja kakvoće mora za kupanje u RH (neprekidno od 1989. godine), pokazuju pozitivan trend poboljšanja kakvoće. Podaci za razdoblje 2001.-2010. godine obrađeni su temeljem Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (Narodne Novine, br. 33, 1996), dok su konačne ocjene za razdoblje 2009.-2012. izračunate temeljem nove Uredbe o kakvoći mora za kupanje (Narodne Novine, br. 73, 2008) koja je usklađena s EU direktivom o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (br. 2006/7/EZ) . Rezultati konačne ocjene pokazuju da je kakvoća mora na 95,61% točaka ispitivanja izvrsna, na 2,96% dobra, na 0,66% zadovoljavajuća i na 0,77% nezadovoljavajuća. Ovakav pozitivan trend rezultat je povećanja broja izgrađenih ispusta otpadnih voda fekalnog porijekla duž jadranske obale tijekom posljednjih 15-tak godina.
Razvijanje djelotvorne protupožarne zaštite
Regulacija prometa i nadzor nad njime radi sprječavanja akcidenata na moru
Regulaciju prometa i nadzor nad njime obavlja Služba za nadzor i upravljanje pomorskim prometom. Njena temeljna prava i obveze utvrđena su Pomorskim zakonikom (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13), a razrađena Pravilnikom o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (NN 79/13). Temeljna uloga VTS službe je da uporabom radarskog VTMIS i AIS sustava, te VHF radiokomunikacije osigurava sigurnu plovidbu morem savjetujući i navodeći sudionike pomorskog prometa s ciljem izbjegavanja bilo kakvih uočenih opasnosti na moru s naglaskom na upozorenja o gustom prometu, održavanju natjecanja, opasnim plutajućim objektima, lošem vremenu, sudarnim kursovima ostalih okolnih brodova i sl. VTS služba usko surađuje s Nacionalnom središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru - MRCC, lučkim kapetanijama, pomorskom policijom i obalnom stražom.
Ispunjavanje obveza preuzetih međunarodnim ugovorima o smanjivanju unosa otpadnih tvari u more
Republika Hrvatska u potpunosti je ispunila obaveze preuzete međunarodnim ugovorima u pogledu smanjenja unosa otpadnih i šetnih tvari u more. Potpisnica je svih međunarodnih konvencija te je transponirala odredbe direktiva u nacionalno zakonodavstvo.
Očuvanje obalnog i otočnog područja od neprimjerene izgradnje
Obalno i otočno područje Republike Hrvatske je pod povećanim pritiskom izgradnje jer se u tom prostoru najlakše realiziraju interesi malih poduzetnika u turizmu izgradnjom manjih obiteljskih pansiona. S ciljem očuvanja obalnog i otočnog područja, sve bi općine i gradovi trebali imati svog glavnog arhitekta i inspekcijsku službu koji bi pomagali u ishođenju akata o gradnji i kontroli gradnje te bi bili profesionalno zaposleni u tu svrhu. Na taj način bi se usmjerili graditeljski zahtjevi i pritisak na građenje u priobalnom području kao najatraktivnijem području Hrvatske.
Stvaranje uvjeta za održivi gospodarski razvoj koji će pridonijeti boljoj kakvoći življenja obalnog stanovništva
S ciljem stvaranja uvjeta za održivi gospodarski razvoj priobalnog područja, potrebno je napraviti strateški i taktički plan razvoja hrvatske obale koji će obalnim županijama i JLS, a u suradnji s njima, osmisliti kratkoročne i dugoročne ciljeve održivog gospodarskog razvoja koji će svoju materijalizaciju pronaći kroz realizaciju Prostorno-planske dokumentacije.
Očuvanje biološke raznolikosti i integriteta osobito vrijednih obalnih ekosustava
Među osobito vrijedne obalne ekosustave možemo ubrojiti staništa u estuarijima rijeka te zajednice koje obitavaju na livadama morskih cvjetnica i makrofilnih alga, ekosustavi na karoligenskim maere staništima, na priobalnim brakovima, te zajednice na pomičnim sedimentima u pojedinim zaljevima. Zbog upotrebe ribolovnih alata najviše su ugrožene zajednice na pomičnom sedimentu i livadama posidonije zbog upotrebe mreža potegača koje mijenjaju strukturu zajednica, a manje oštećuju posidoniju pri čemu treba posebno naglasiti negativni utjecaj dedža (ranpon).
Stvaranje uvjeta za održivi razvoj otoka
Nacionalni program razvitka otoka je nužno započeti provoditi i prilagoditi novim uvjetima te je za otoke kroz Zakon o prostornom planiranju potrebno predvidjeti izradu posebnih prostornih planova koji bi mogli imati i razvojni i provedbeni karakter.